
Kako pobediti napade panike i anksioznost
Depresija, anksioznost, napad panike i stres! Možemo slobodno reći bolesti modernog doba.
Iako živimo u stresnom okruženju, mnogi od nas uspešno se nose sa svakodnevnim pritiscima. Čak i prelazak preko pešačkog prelaza može biti stresan zbog automobila, gužve, buke i ljudi koji žure. Stres je, dakle, neizbežan deo našeg života. Međutim, stres je privremeno stanje koje obično ne traje dugo. Kada rešimo problem koji je nastao, stres se momentalno smanjuje. Na primer, kada pređemo ulicu i nastavimo koračati po sigurnom trotoaru, stres koji smo osećali zbog saobraćajne gužve nestaje.
Dakle, stres je emotivna reakcija na određeni problem u određenom trenutku, koja nestaje kada problem rešimo ili izbegnemo. Jako je važno praviti razliku između ovih stanja, stresa, anskioznosti i depresije. Dok je stres prolaznog karaktera, depresija i anksioznost mogu biti dugotrajni problemi koji se teže prevazilaze.
Takođe treba praviti razliku između depresije i anksioznosti. Depresija je termin koji često čujemo u svakodnevnoj komunikaciji. Depresivna stanja mogu biti ozbiljan psihički problem koji zahteva poseban tretman od strane stručnjaka. Ako primetite bilo kakve znake depresije kod sebe ili kod nekog bliskog, važno je da se obratite stručnom licu, kao što su lekar ili psiholog.
Šta je depresija?
Depresija je stanje raspoloženja. Osim bezvoljnosti, potištenosti i pada životne energije, depresija može uzrokovati nedostatak volje, smanjenu aktivnost, osećaj beznađa i pesimizma. Simptomi depresije variraju, a mogu uključivati i osećaj usamljenosti, insomniju (nedostatak sna), smanjen apetit, beg od realnosti i zanemarivanje svakodnevnih obaveza. Važno je napomenuti da svaki slučaj depresije zahteva posetu lekaru i pomoć stručnjaka.
Šta je anksioznost?
Anksioznost se odnosi na prenaglašene emocije, a najčešća emocija koja kod anksioznih ljudi izaziva duševnu bol je strah. Ova stanja su povezana sa svakodnevnim strahovima koji remete kvalitet života. Često su mnogi od tih strahova neopravdani, ali iz nekog razloga svakodnevno osećamo preteranu brigu za svaki aspekt našeg života. Taj osećaj bespomoćnosti može izazvati nekontrolisani strah i paniku.
Naravno, brinuti nije isto što i biti anksiozan. Svi mi brinemo za svoju porodicu, sebe, decu i posao. Međutim, kod anksioznih osoba, ove brige postaju preterane i preuzimaju kontrolu nad njihovim životom, izazivajući strah i strepnju.
Kao posledica anksioznosti može se javiti povišen šećer u krvi, ubrzan rad srca, povišen krvni pritisak, problemi poput poremećaja rada štitaste žlezde, problemi za crevima, želucem itd. Ovo stanje, kao i depresija, zahteva medicinski tretman. Čim primetite da su stvari izmakle kontroli, obavezno se obratite svom lekaru.
Napad panike i anksioznost
Često ova dva psihička stanja idu zajedno, pa se dešava da anksioznost bude praćena napadom panike. Panični napad je takođe oblik straha velikog intenziteta ili izrazite neprijatnosti. Anksioznost se često opisuje kao strah da će se nešto veoma loše dogoditi nama ili nekom članu porodice.
Ovaj osećaj može biti izuzetno intenzivan i parališući, što dodatno otežava svakodnevno funkcionisanje. Osećaj gušenja, tonjenja, umiranja i beznađa izaziva u nama strah ogromnih razmera koji ne možemo u tom trenutku kontrolisati, što dovodi do panike.
Panični napadi obično ne traju dugo, obično od nekoliko minuta do pola sata, ali osoba koja ih doživljava ima osećaj da traju celu večnost. Napad panike prate i određena fizička stanja, kao što su nesvestica, osećaj gubitka vazduha, ubrzan rad srca, žmarci koji prolaze kroz celo telo, gubitak snage u nogama i rukama, problemi sa vidom, zujanje u ušima, povišen krvni pritisak i lupanje srca.
Ne možemo uvek da prepoznamo stvarne razloge za panične napade koje doživljavamo. Ovi napadi mogu izgledati kao da dolaze niotkuda, što dodatno povećava osećaj straha i bespomoćnosti. Međutim, detaljnim psihološkim ili psihijatrijskim ispitivanjem, lekari uvek dolaze do razloga koji su bili okidač za pojavu paničnih strahova.
Često su uzroci anksioznosti određena stresna i traumatična iskustva iz ranijeg života. Ova iskustva mogu ostaviti duboke emocionalne ožiljke, koji kasnije izazivaju preteranu brigu i strah.. Panični napadi mogu biti začarani krug, gde su sami sebi uzrok i posledica.
Moguće je doživljavati panične napade iz straha da će nam se dogoditi još jedan napad. Psiholozi to objašnjavaju kao strah od straha, a prevazilaženje ove pojave zahteva snagu, volju i odlučnost.
Visoka funkcionalna anksioznost
Jedan poseban oblik anksioznosti je visoko funkcionalna anksioznost (VFA).
Visoko funkcionalna anksioznost je poseban oblik anksioznog poremećaja. Osobe sa ovim tipom anksioznosti postavljaju sebi visoke životne ciljeve koje ne mogu lako postići, ili ih postižu uz veliki napor. Kao rezultat toga, konstantno gaje određenu dozu straha da neće uspeti u planiranim poduhvatima.
Ti poduhvati variraju od najsitnijih detalja do važnih životnih odluka. Na primer, konstantno gledanje na sat kako bi se svaka dnevna obaveza savršeno uklopila u planirani termin može izazvati strah, nervozu, stres i paniku ako dođe do kašnjenja ili nekog neočekivanog događaja koji remeti planove.
Ista takva reakcija javlja se i kada su u pitanju važnije i konkretnije životne situacije. Osobe koje postavljaju visoke ciljeve i standarde za sebe često doživljavaju anksioznost kada ne postignu ono što su sebi zacrtale. Osećaji straha, brige, nervoze, nesanice i napetosti su karakteristični za anksiozna stanja.
Osobe koje pate od visoko funkcionalne anksioznosti (VFA) retko potraže pomoć lekara, a društvo često ne primećuje da postoji neki poremećaj. Međutim, iza fasade visoke funkcionalnosti, ove osobe su često nesrećne, traumatizovane, zabrinute i opterećene.
Prirodni lekovi i saveti
Pronađite uzročnike problema i rešite ih. Problemi su poput zidova: možete pokušati da prođete kroz njih, da ih obiđete ili preskočite. Kroz problem ste prošli ako ga eliminišete. Možete ga savladati tako što ćete pronaći način da ga zaobiđete i zatim uradite ono što je potrebno. Jednostavno prestanite da razmišljate o njemu i brinete, i okrenite se drugim stvarima.
– Mislite pozitivno u svakoj situaciji. Trudite se da uočite pozitivne aspekte u stvarima oko vas i naučite kako da ih iskoristite na najbolji način. Posmatrajte izazove kao zanimljive prilike za rešavanje problema.. Imajte poverenja da će vam pomoć doći u rešavanju svake krize, i izdržite do kraja.
– Ne razmišljajte samo o problemima, već usmerite svoje misli na nešto drugo. Tako će se vaš um će se osvežiti, a emocije će se smiriti. Vremenom će se rešenja za vaše probleme pojaviti.
– Apsolutno, ponekad je važno napraviti pauzu i udaljiti se od stresne situacije kako biste se smirili i osvežili. To vam može pomoći da se vratite sa novom perspektivom i jasnijim umom. Nađite vremena za molitvu i odmorite svoj um.
– Izbegavajte situacije koje izazivaju napetost.
– Naučite da se smejete suočeni s nekim problemima, a da zbog drugih pustite suzu. Obe stvari će vas osloboditi napetosti.
– Istezanje mišića poboljšava cirkulaciju, koja je usporena određenom situacijom u kojoj ste se našli. Misli će vam biti bistrije. Masirajte napete mišiće. Opustite vilicu i pomerajte je levo-desno. Time se opušta vilični mišić.
– Izađite napolje i prošetajte na svežem vazduhu. Držite glavu gore, dišite duboko i opustite se.
– Ponekad je u osnovi svega potreba za Bogom i traženje oprosta. Pridržavajte se Božijih zapovesti i započnite zdraviji način života. Pomirite se sa onima kojima ste možda naneli nepravdu.
– Verujte da uz Božiju pomoć možete izaći na kraj sa problemima. Imajte vere u Njega, kao što malo dete ima u roditelje koji ga drže za ruku dok prelaze ulicu.
Ishrana i zdrave navike
Veoma je bitna promena u ishrani kako bi se obnovio imuni sistem. Preporučuje se da jedete sveže voće i povrće, naročito sirovo. Ishrana sa 60-70% sirovog voća i povrća zaista može pomoći, sirovo semenje i orašasti plodovi. Unosite dovoljno vitamina C (sok od limuna i kivi) i vitaminske-mineralne dodatke. Kalcijum (prisutan u zelenom lisnatom povrću i pasulju) i magnezijum (koji se nalazi u mahunarkama i susamu) pomažu mišićima da se opuste, dok vitamini B grupe ishranjuju nerve.
Takođe, izbegavajte prekomernu konzumaciju ugljenih hidrata (proizvodi od belog brašna i šećera) i zasićenih masti, jer oni ubrzavaju procese sagorevanja. Umesto toga, konzumirajte proteine i kvalitetna ulja (kao što je laneno ulje), koja sporije sagorevaju. Izbegavajte kafu, čokoladu, jake začine, MSG (mononatrijum-glutamat), veštačke zaslađivače, duvan i alkohol.
Lekovito bilje
Sledeće bilje je korisno: ginko, ehinaceja, anđelika, gotu kola, borovnica, šareni čkalj, mačja metvica, kamilica, hmelj, kapica i odoljen. Uzimajte ih zasebno ili pomešajte 2-3 vrste, pa od njih napravite čaj da pijete. Ponekad, ali ne često, popijte čaj od odoljena. U bilo koji čaj možete dodati i zgnječen karanfilić ili veoma malu količinu ulja od kima, da biste se oslobodili nervoze.
Čaj od cvetova lipe umiruje nerve i olakšava san. Sibirski ginseng čini da se lakše izborite sa stresom, pošto jača adrenalne žlezde.
Napomena: Informacije sadržane na ovom sajtu služe isključivo u edukativne svrhe. Nisu namenjene za dijagnostikovanje, lečenje ili prevenciju bilo koje bolesti. Pre nego što primenite bilo koji savet ili informaciju sa ovog sajta, obavezno se konsultujte sa svojim lekarom ili drugim kvalifikovanim zdravstvenim radnikom.